Zakonom o lovu određeno je da se lov može obavljati samo lovačkim
puškama i lovačkim streljivom. Sitnu divljač lovimo puškama s glatkim
cijevima, a krupnu divljač puškama s užljebljenim cijevima. Iznimno se
lov može obavljati i lukom i strijelom u ograđenim lovištima, a uz
posebno odobrenje kao i lov pticama grabljivicama. Samo se puh i kuna
mogu loviti zamkama i klopkama. Zakonodavac je odredio da se primjereno
snazi i otpornosti divljači upotrebljava i odgovarajuće streljivo.
KRUPNA DIVLJAČ
Jelen se na našim prostorima obično lovi najviše tijekom rike, koja u
nas počinje početkom rujna i završava oko 20. rujna. U rici je najbolje
loviti jelena u paru, tj. po dva lovca zajedno, kako bi jedan rikalicom
izazivao jelena na riku, dok se drugi lovac u to vrijeme približava
jelenu čija je pažnja usredotočena na riku drugog lovca. Jelena se može
loviti i dočekom te šuljanjem u vrijeme kada vremenske prilike to
dozvoljavaju (slaba kiša, vlažno tlo), a naročito po tragu na svježe
napadlom snijegu.Košute odnosno telad, love se u pravilu izvan rike
šuljanjem ili dočekom, premda se mogu loviti i za vrijeme rike, ali tada
ometamo u lovu one koji žele odstrijeliti jelena.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
Divlje svinje se najviše love dočekom s visokih zasjeda ili prigonom
odnosno brakadom, koji su lovovi iznimno dozvoljeni za tu divljač.
Obučenost pasa samo za lov divljih svinja nužna je kako oni ne bi
uznemiravali druge vrste divljači.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
Srnjaka se najčešće lovi dočekom na livadama na koje pred večer ili u
rano jutro dolazi na pašu. Lovimo ga također i šuljanjem za pogodna
vremena. U vrijeme parenja tj. koncem srpnja i početkom kolovoza lovi se
srnjak vabljenjem oponašajući zov srne. Srne i lanad lovimo dočekom i
šuljanjem, a kako se lov na njih odvija u jesen i zimi, to je šuljanje
najčešći način lovljenja, pri čemu se koriste i tragovi na snijegu
ukoliko ga ima.
Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 1.000
Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 3,24
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150
SITNA DIVLJAČ
Fazan se lovi psima ptičarima i rjeđe šunjkavcima. Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 - 3,5
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40
Zec se lovi psima ptičarima, rjeđe goničima i šunjkavcima. Lov
ptičarima je vrlo atraktivan, pa je stoga najčešći na ovom području.
Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 - 4,0
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50
Prepelica se lovi isto kao i fazan. Lovi se ujutro i navečer na
strnjacima (površine s kojih je netom skinuta žitarica, npr. pšenica).
Dopušten promjer sačme (milimetara): 1,7 - 3,5
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 35
Lisica se lovi uglavnom u svakom skupnom lovu. Čest je i pojedinačan lov čekanjem i vabljenjem.
Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,5 - 4,5
Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50